vene 23.02.2015 beauty

Žučni kamenci – operacija odstranjenja žučnjaka

Nastajanje žučnih kamenaca u žučnom mjehuru je vrlo česta pojava i smatra se da oko 10% do 15% populacije ima žučne kamence. Češće obolijevaju žene od muškaraca. Uzroci nastanka su različiti, a uključuju spol, dob, način ishrane, naglo mršavljenje itd.

Simptomi

Žučni kamenci ne moraju praviti nikakve tegobe (tad ih nazivamo asimptomatski), ali mogu uzrokovati tegobe poput bolova u žličici ili ispod desnog rebrenog luka, praćene mučninom ili povraćanjem. Ponekad se bol širi u leđa i može trajati od nekoliko minuta do više sati, a obično se javlja nakon obroka osobito nakon obilnije i masnije hrane.

Operacija Zucnjaka Arithera 1
Operacija Zucnjaka Arithera 2

Komplikacije

U bolesnika s tegobama tj simptomima zbog žučnih kamenaca potrebno je kirurško liječenje jer u 3% takvih bolesnika unutar godine dana nastane neka od komplikacija. Komplikacije mogu nastati ako se žučni kamenac zaglavi na izlasku iz žučnog mjehura i onemogući izlazak žuči iz njega. Tada u pravilu dolazi do akutne upale žučnjaka tzv. akutnog kolecistisa, stanja koje treba hitno liječiti, u pravilu što ranijom operacijom. Žučni kamenci mogu biti uzrokom i drugih komplikacija poput koledoholitijaze (kamenci iz žučnog mjehura ulaze u žučne vodove koje mogu začepiti), kolangitisa (gnojne upale žučnih vodova), akutne upale gušterače, začepljenja crijeva kamencem (ako kamen prođe u dvanaesnik ili crijevo) pa čak i karcinoma žučnog mjehura. Sve su to ozbiljne komplikacije koje zahtijevaju hitno i složeno liječenje u specijaliziranim centrima.

Dijagnoza

Postojanje tegoba zahtijeva dijagnostičke pretrage kojim se dokazuje postojanje kamenaca ili promjena na žučnom mjehuru.

Ultrazvučni pregled trbuha je bezbolna, jednostavna i visoko osjetljiva pretraga kojom se dokazuju kamenci u žučnjaku. Liječnik će zatražiti i određene laboratorijske pretrage koje ukazuju na funkciju jetre i žučnog sustava.

Liječenje

U bolesnika sa simptomatskim žučnim kamenicama liječenje je odstranjenje žučnog mjehura zajedno s kamencima u njemu. Operacija odstranjenja žučnjaka zove se kolecistektomija. Ona može biti hitna i planirana. Hitna operacija je nužna kada nastane teška akutna upala koja može dovesti do puknuća-perforacije žučnjaka. U bolesnika koji imaju tegobe zbog kamenaca u žučnom mjehuru izvodimo planiranu operaciju odstranjenja žučnjaka. Kamenci sami po sebi neće nestati, a tegobe će se ponavljati s prijetnjom da nastane neka od mogućih komplikacija. Operacijom odstranjujemo žučni mjehur ne zato jer „sadrži kamence već zato što stvara kamence“.

Danas se metodom izbora za odstranjenje žučnjaka smatra laparoskopska kolecistektomija.
Operacija se izvodi u općoj anesteziji.

Tehnika izvođenja laparoskopske operacije: sastoji se u uvođenju optičkog instrumenta – laparoskopa i drugih instrumenata kojima operiramo u trbušnoj šupljini kroz 3-4 malena otvora veličine od 5 do 12 mm. Kako bi se omogućila vizualizacija u trbušnoj šupljini potrebno je načiniti prostor što se postiže upuhivanjem ugljikova dioksida u trbušnu šupljinu. To se postiže strojem – insuflatorom koji omogućava određivanje željene brzine upuhivanja i visine tlaka u trbušnoj šupljini. Nakon napuhavanja trbuha postavljaju se troakari – instrumenti koji omogućavaju uvlačenje laparoskopa i drugih tankih instrumenata za hvatanje, prepariranje i rezanje tkiva u trbušnoj šupljini. Krvne žile i vod koji vodi žuč iz žučnjaka u žučovod (tzv. duktus cistikus) treba podvezati ili postaviti kvačicu od titanijuma (klip) i potom presjeći. Nakon što se žučnjak odvoji od svog ležišta na jetri on se vadi kroz otvor u području pupka koji je ponekad potrebno proširiti kako bi se odstranio zajedno s kamencima.

Postoperacijski oporavak

Kod klasične- otvorene operacije odstranjenja žučnjaka koristi se kirurški rez obično oko 15 do 20 cm. Ovako veliki rez produljuje vrijeme oporavka bolesnika i do nekoliko tjedana uz jaču i dulju bol. Nakon otvorene operacije pacijent se na posao vraća nakon 4 do 6 tjedana.

Postoperacijski oporavak

Nakon laparoskopske operacije je znatno brži nego nakon otvorene operacije. Postoperacijska bol je manja i kraće traje, nema poremećaja plućne funkcije kao kod otvorene klasične operacije, bolesnik prije ustaje iz kreveta, kraće se zadržava u bolnici i na kraju ima bolji kozmetički rezultat jer s vremenom ti ožiljci postaju jedva zamjetljivi. Nakon nekoliko sati bolesnik može ustati i započeti s unosom tekućine i lake hrane. Bolnicu napušta istog dana ili dan kasnije. Svakodnevne aktivnosti ovise o tome kako se bolesnik osjeća. Umjerena aktivnost i šetnja su preporučljive. U pravilu se sa svakodnevnim aktivnostima može započeti za 6-7 dana.