vene 23.02.2015 beauty

Kralježnica (lat. columna vertebralis) je glavni oslonac trupa nužan za pokretanje, potporu gornjeg trupa i glave, stabilizaciju zdjelice, stav tijela i zaštitu osjetljivih struktura kralježničke moždine. Ona čini temeljni dio kostura te povezuje kosti udova, glave i trupa.

Oblikuju je 33-34 kralješka: 7 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5 križnih (srasli u križnu kost) i 3-5 trtičnih kralježaka (srasli u trtičnu kost). Koštane elemente vratnih, prsnih i slabinskih kralježaka međusobno odvajaju međukralješnički diskovi.

kraljeznica skolioza

Između kralješaka koji su poredani poput vagona u kompoziciji nalaze se hrskavični jastučići ispunjeni tkivom sličnom gelu ili želatini. Te jastučiće zovemo diskusi i njihova je funkcija samo jedna – amortizacija. Kada se diskus deformira i oslabi hrskavična ovojnica i dolazi do pritiska na meka tkiva, a posebice na živce koji izlaze iz leđne moždine i putuju prema nogama ili rukama, javlja se bol, zakočenost ili trnci u rukama ili nogama. Tada obično prvi puta i zatražimo pomoć liječnika.

Najvažniji sustav zaštite kralježnice jesu mišići. Oni ne samo da omogućavaju pokrete kralježnice, ali i cijelog tijela, već su i najmoćniji sigurnosni faktor. Snažni mišići smanjuju stres na nivou hrskavica i malih zglobova, ali i ligamenata. Jaki mišići čuvaju diskuse!

Od bolesti kralježnice boluje svaka deseta osoba u Hrvatskoj te se zbog njih svake godine obavi čak tri milijuna hospitalizacija, što Hrvatsku smješta u sam europski vrh po oboljenju koje drastično smanjuje radnu sposobnost i kvalitetu života. Među oboljelima ima razlika, ali svi prolaze kroz teško životno razdoblje bez obzira na to je li riječ o trncima i osjećaju ukočenosti, reskoj boli u leđima pri dizanju iz kreveta, ukočenom vratu ili potpunoj ukočenosti uz jake bolove koje ne smanjuju niti analgetici, tako da je jedini izlaz operacija. Bolovi dramatično oštećuju kvalitetu života, a pacijenti pate od poremećaja sna, svaki drugi mora se ograničiti u sportu, svaki četvrti odustati od toga da vozi automobil, 22 posto ima poremećene odnose s obitelji i prijateljima, a 43 posto poremećen spolni život. Mnogi stručnjaci smatraju kako je epidemija bolova u leđima u industrijskim zemljama posljedica toga što je homo erectus postao homo sedens – gotovo sve svoje djelatnosti, od doručka preko rada u uredu do večernjega gledanja televizije, obavlja sjedeći.

Kada je riječ o tome odakle uopće potječe bol karakterističan za križobolju postoje tri glavna izvorišta. Prvo su mišići oko kralježnice, drugo su koštane i zglobne strukture same kralježnice, a treće živci leđne moždine koja prolazi kroz kralježnicu.

Bolesnici s nespecifičnom križoboljom su oni koji osjećaju bol, ali čija životna i radna sposobnost nije ugrožena, te poboljšanjem kvalitete svog života, vježbanjem i povremenim odlascima na fizikalnu terapiju mogu povratiti svoje radne i životne mogućnosti. Specifična se križobolja odnosi na one bolesnike kod kojih je bol toliko snažna da više ne mogu obavljati svakodnevne obveze, pa se takvi pacijenti šalju na detaljne pretrage poput kompjutorizirane tomografije i magnetske rezonancije.

Prevencija bolnih simptoma

Nažalost o kralježnici razmišljamo tek kada počnemo osjećati tegobe i zdravstvene probleme. A problemi se pojavljuju prije ili kasnije jer na kralježnicu utječemo svakodnevno bez obzira da li hodamo, sjedimo, ležimo, trčimo ili stojimo. Pogotovo danas kada većinu vremena provodimo u automobilu, pred računalom i televizorom.

Način života možda ne može spriječiti nastanak nekih oblika križobolje, ali sasvim sigurno može utjecati na to kakva će biti radna i životna sposobnost onoga koji pati od tog problema.

Sa bolovima u kralježnici, neovismo o kojem dijelu se radi, mogu se pojaviti slijedeći simptomi:

  • bol s jedne ili s obje strane neke od regija kralježnice
  • žareća bol, trnci, žmarci
  • ukočenost
  • bol u pojedinim područjima, npr. kukovi, ramena itd.
  • bol, utrnulost ili slabost, npr. u ruci li nozi
  • glavobolja, vrtoglavice, mučnina
  • zamućenje vida
  • povišena tjelesna temperatura
  • noćno znojenje
  • umor
  • iznenadan gubitak težine
  • problemi pri gutanju, govoru, pisanju ili hodanju (vezano uz vratni dio)

Današnji način života karakterizira smanjeno kretanje i mnogo stresa! To utječe na porast degenerativnih oboljenja kičme ili kratko rečeno spondiloze. Sama spondiloza je genetski uvjetovan proces, a faktori koji je ubrzavaju su način života, nedovoljna fizička aktivnost, loše držanje tijela, profesije koje zahtijevaju dugo sjedenje ili određene položaje (vozači, građevinski radnici, informatičari…), odmaranje u nepravilnom položaju, prekomjerna tjelesna težina i dr. Rjeđi uzroci bolova u vratu i kralježnici mogu biti upalni procesi, tumori, povrede, osteoporoza i dr. zbog čega je važno da dijagnozu pravovremeno postavi liječnik.

Moguće je izbjeći pojavljivanje bolesti poštivanjem jednostavnih pravila ponašanja: adekvatno držanje tijela, umjerena redovita tjelesna aktivnost, jačanje mišića koji oblikuju prirodni zaštitni tampon oko kičme, redovna fizikalna terapija i medicinske vježbe. Pri izvođenju poslova potrebno je koristiti zaštitne položaje za kičmu, izbjegavati dugo sjedenje, neumjeren težak fizički rad. Preporučljivo je regulirati tjelesnu težinu na optimalnu, nošenje adekvatne obuće i korigirati spuštena stopala. Kod djece je od najranijeg djetinjstva potrebno razvijati kulturu bavljenja sportom i potrebno je pratiti razvoj deformacija sistema za kretanje.

Na taj način možete spriječiti mnoge štetne i neželjene posljedice!

Nakon prvog pregleda liječnik specijalist savjetovat će Vam mogućnosti liječenja (neoperativno liječenje, fizikalna terapija i rehabilitacija, minimalno invazivni operativni zahvati) koji je prilagođen konkretnom slučaju, dijagnozi i ostalim aspektima Vašeg zdravstvenog problema.