vene 23.02.2015 beauty

header za facebook ORTOPEDIJA 07 08 2019

Rukama se služimo kad jedemo , oblačimo se, radimo , stvaramo različite vrste umjetnosti, kao i mnoge druge aktivnosti. Da bi mogli izvršiti te zahtjeve naše šake imaju sposobnosti osjeta i pokretljivosti , te će nas bolesti u području šaka često ograničiti u svakodnevnici. Kada se počinju javljati problemi sa šakom , potrebno je zbrinuti sva različita tkiva koji omogučavaju funkcioniranje šake.

Kirurzi koji se bave liječenje bolesti šake posebno su educirani za takove probleme.

Bolesti ručnog zgloba i šake uzrokovane su ekstremnim pokretima u zglobu, ponavljajućim pokretima uz istovremenu primjenu sile, direktnim pritiskom na strukture, dugotrajnim iskrivljenim položajem šake i izlaganjem vibracijama, a to su uvjeti koji se susreću u mnogim radnim procesima. Zato su i česte smetnje radnika vezane za šaku. Jasno je da ove bolesti značajno utječu na radnu učinkovitost i rad uopće.

Neugoda, bol i smanjenje ili gubitak funkcije pojedinih dijelova sustava za kretanje često se sreću među radno aktivnom populacijom.

Arithera Deformacije Stopala
Arithera Hallux Valgus 5

Bolesti sustava za kretanje bitno utječu na zdravlje radno aktivne populacije i mogu biti uzrokom privremenog smanjenja ili trajnog gubitka radne sposobnosti.

Najčešće bolesti šaka su uz ozljede i različiti sindromi prenaprezanja. Radi se o kroničnim oštećenjima prvenstveno mekih tkiva, koja nastaju kad ponavljana trauma s vremenom nadvlada sposobnost regeneracije tkiva tetiva, hrskavica, sluznih vrećica ili mišića (Pećina, 1992., LaDou, 2007.).

Na tetivama se javljaju kao upale, tj. tendinitisi, tendovaginitisi i tenosinovitisi, a rezultat su opterećenja i ponavljajućih pokreta. U profesionalnim uvjetima najčešće ih nalazimo na tetivama šaka, a javljaju se i na tetivama u lakatnom i ramenom zglobu. Na šaci se može javiti upala tetive bilo kojeg prsta šake, a najčešća je upala tetiva u području korijena palca, odnosno De Quervainova bolest koja nastaje zbog brojnih pokreta dviju tetiva u zajedničkoj ovojnici. Ova bolest se često javlja pri ponavljajućim pokretima cijeđenja, štipanja i hvatanja.

Upala tetive kod koje dolazi do zadebljanja tetivne ovojnice i zbog toga do otežanog i bolnog klizanja tetive naziva se i tzv. „trigger“ ili škljocavi prst. Često se javlja pri radu s alatima s okidačem uz dugotrajan čvrsti stisak šake.

Kao rezultat naprezanja šake javljaju se i gangliomi, odnosno ciste ispunjene želatinoznim sadržajem koje nastaju nakupljanjem tekućine između tetivnih ovojnica. Ova stanja su rezultat naprezanja šake zbog ponavljajućih pokreta prstiju ili brojnih stisaka šake uz primjenu sile.

Sindromi prenaprezanja obuhvaćaju i kompresivna oštećenja perifernih živaca uzrokovana pritiskom u anatomski uskim prostorima (kanalima/tunelima), pa se zbog toga zovu i kompresivne mononeuropatije i kanalikularni ili tunelarni sindromi. Najpoznatiji među njima je sindrom karpalnog kanala, tj. oštećenje središnjeg živca šake, koji u području ručnog zgloba prolazi kroz karpalni kanal, formiran s gornje strane kostima zapešća i s donje strane snažnim i širokim ligamentom. Pri ponavljajućim pokretima šake i prstiju dolazi do brojnih pokreta tetiva unutar kanala i zbog toga do nakupljanja tekućine, a s vremenom i razvoja neelastičnog vezivnog tkiva. Tekućina ili vezivno tkivo u čvrsto uokvirenom kanalu dovodi do pritiska na ostale strukture, od kojih je središnji živac najosjetljiviji. Dolazi do njegovog oštećenja, što se očituje trncima, osjećajem peckanja, smanjenjem osjeta, bolovima i mišićnom slabošću šake. Sindrom karpalnog kanala javlja se kod fizičkih i građevinskih radnika, masera, frizera, fizioterapeuta, daktilografa, krojača, šivača, pakirera, radnika u mesnoj industriji, montera, radnika na sastavljanju proizvoda i mnogih drugih radnika. često se javlja i kod radnika koji rade s računalom, pa se zato još naziva „kompjutorska šaka“.

Kompresivno oštećenje ulnarnog živca u Guyonovom kanalu (na dlanu šake blizu ručnog zgloba) je, također, kompresivni kanalikularni sindrom koji nastaje pri ponavljajućim pokretima u ručnom zglobu ili još češće pri ponavljanim i stalnim pritiscima na taj dio dlana. Tako se može javiti kod čvrstog držanja upravljača bicikla i upravljačkih ručica nekih strojeva ili zbog udaranja i pritiskivanja dlanom upravljačkih tipaka strojeva. Sindrom kubitalnog kanala je oštećenje živca koje nastaje zbog pritiska sa stražnje strane unutarnjeg epikondila nadlaktične kosti, gdje živac prolazi kroz žlijeb u kosti, a očituje se u obliku trnaca i obamrlosti malog prsta i dijela prstenjaka te vanjskog dijela podlaktice. Oštećenje se javlja zbog dugotrajnih i ponavljanih savijanja ruke u laktu, pri čemu dolazi do pretjeranog istezanja živca u žlijebu, pa vremenom može doći do trajnog oštećenja. Sindrom može nastati npr. pri stalnim i brojnim pokretima potezanja poluga alata ili strojeva ili pri čestom dosezanju i dohvaćanju predmeta.

Još jedna vrlo česta i ograničavajuća bolest šake je Dupuytrenova kontraktura dlana i prstiju šake.

Dupuytrenova kontraktura je zadebljanje površinske opne na dlanu, a kao posljedicu imaju savijanje, te ograničenu pokretljivost zahvaćenih prstiju.

Uzrok nastanka nije u potpunosti objašnjen.

Zapažanja i epidemiološki podaci pokazuju da se češće javljaju u muškaraca, dobi nakon 50 godina starosti, te se povezuje sa čestom iritacijom dlana, te sklošću zadebljanja vezivnog tkiva.

Razvija se kod ljudi koji rade manualne fizičke poslove, ali i kod poslova koji nemaje težih opterećenja ali se šake često koriste. U početnom stadiju bolest liječenje može obuhvaćati neoperatvne metođe, fizikalna terapija, vježbe i masaže, te ubrizgavanje preparatu u područje zadebljale opne u smislu opuštanja iste. Operativno liječenje podrazumjeva uklanjanje promjenjene opne, te posljedično ispravljanje zahvaćenih prstiju.