vene 23.02.2015 beauty

Tekst pripremili dermatolozi Specijalne bolnice Arithera

Za početak, potrebno je obratiti pažnju kako čistimo svoju kožu. Preporuka je dermatologa za tuširanje koristiti ulja za tuširanje ili „sindete“ (sintetski detergenti ili „sapuni bez sapuna“), budući klasični sapuni „odmašćuju“ hidrolipidni zaštitni omotač kože. Ako se više volite kupati nego tuširati, savjetuju se uljne kupke. Nakon kupanja ili tuširanja, kožu je potrebno „nahraniti“ odnosno hidratizirati. Danas na tržištu postoji niz preparata koji imaju za cilj postizanje optimalne vlažnosti kože (preparati s urejom, dekspantenolom, hijaluronskom kiselinom ili sl).

Iako prvi proljetni sunčani dani podižu naše raspoloženje, uz duži boravak u prirodi i na otvorenom, svakako ne smijemo zaboraviti i na štetan učinak ultraljubičastih zraka na kožu. Uz štetno djelovanje sunčevih zraka, u posljednje vrijeme raste i učestalost alergija na sunce. Sunčeve zrake koje negativno utječu na kožu su:

  • UVA zrake (315-400 nm) – prodiru duboko u kožu, oštećuju je te su odgovorne za fotostarenje kože (stvaranje bora uz pigmentacijske mrlje, smanjena elastičnost kože); sustižu nas i u oblačnim danima te prodiru i kroz staklo.
  • UVB zrake (280-315 nm) – dovode do tamnjenja kože; uzrokuju vidljive opekline nekoliko sati nakon izlaganja, odgovorne su za oštećenje DNK te imaju bitnu ulogu u nastanku karcinoma kože;
  • UVC zrake (100-280 nm) – ozonski ih omotač gotovo u cjelosti apsorbira.

Stoga, djelujte preventivno i zaštitite Vašu kožu. Bez obzira na tip kože, potrebno je primjenjivati preparate za zaštitu od sunca sa širokim spektrom zaštite od UVA i UVB zraka. Ne smije se zaboraviti i podatak da pri boravku u sjeni ili kod oblačnog vremena, sunčeve zrake još imaju jačinu od 30-50%. Osobita pažnja potrebna je kod djece; malu djecu nikada ne izlagati direktnom djelovanju sunca, primjenjivati preparate za zaštitu od sunca namijenjene za dječju kožu uz mehaničku zaštitu (zaštitna odjeća, kape i sl).

U novije vrijeme sve je veća učestalost i alergija na sunce. Najčešća bolest iz ove skupine je polimorfna svjetlosna dermatoza (PSD) koja je obično uzrokovana djelovanjem UVA zraka. Bolest se obično javlja u žena dobi od 20-40 godina u vidu crvenih papula ili mjehurića na suncu izloženim dijelovima tijela. Promjene obično nastaju s prvim jačim izlaganjem suncu, u proljetnim danima, tijekom ljeta nestaju s ponovnom pojavom slijedećeg proljeća. Za liječenje ove bolesti posavjetujte se sa svojim dermatologom, a u prevenciji su korisni preparati za zaštitu od sunca namijenjeni koži sklonoj alergiji.

Osim alergije na sunce, koža može reagirati i na gotovo sve tvari iz okoline, bilo da se radi o tvarima s kojima dolazimo u kontakt (kontaktni dermatitis) bilo da se radi o tvarima koje udišemo odnosno unosimo u organizam kroz probavni sustav kao što su npr. hrana ili lijekovi (atopijski dermatitis, urtikarija, reakcije na lijekove i dr.). Učestalost alergijskih reakcija je u stalnom porastu te se danas smatra da gotovo četvrtina stanovništva ima neki oblik alergije. Kontaktni dermatitis obilježen je pojavom crvenila, blagog otoka, mjehurića bistra sadržaja koji pucaju uz vlaženje i stvaranje krusti na mjestu kontakta kože s određenim iritansom ili alergenom. Subjektivno je naglašen svrbež. Kontaktni dermatitis često se pojavljuje na šakama u osoba koje rade s određenim kemikalijama (npr. frizeri, zdravstveni radnici, radnici u građevinskoj industriji i dr.). Međutim, kontaktni dermatitis može se pojaviti i na koži lica kao imunološka reakcija na kozmetiku, kako preparativnu tako i dekorativnu. U dijagnostici je korisno učiniti epikutano testiranje. U slučaju pozitivnog nalaza, inkriminiranu tvar je potrebno izbjegavati. Atopijski dermatitis je upalna bolest kože karakterizirana crvenilom (ekcemom) kože, generaliziranom suhoćom kože uz subjektivno jako naglašeni svrbež. Obično počinje u dojenačkoj dobi, iza trećeg mjeseca života, s tendencijom poboljšanja u pubertetu iako u manjeg dijela bolesnika bolest traje doživotno. Osim dermatitisa, mogu biti izraženi i znakovi alergije probavnog sustava (osobito u dojenačkoj dobi) ili dišnog sustava. Liječenje je dugotrajno i uključuje pravilnu njegu kože, prepoznavanje i izbjegavanje čimbenika pogoršanja te terapiju akutnih pogoršanja u konzultaciji s dermatologom. Kod bolesnika s atopijskim dermatitisom potrebno je izbjegavati sintetičke tkanine i vunu, koje često izazivaju svrbež, te koristiti pamučnu odjeću. Poželjna su blaga sredstva za pranje rublja, ali i dobro ispiranje rublja nakon pranja, uz izbjegavanje omekšivača za rublje.

Poseban tip kože je tzv. osjetljiva koža, (engl. sensitive skin syndrome) koja se pojavljuje u čak do 60% urbane populacije, a obilježena je pojavom brojnih subjektivnih simptoma poput peckanja, svrbeža, najčešće bez objektivnih znakova bolesti. Najvjerojatniji uzrok ovog stanja je oštećenje zaštitne barijere kože koje može nastati kao posljedica primjene određene vrste kozmetike ili neadekvatnih preparata za čišćenje kože. Na tržištu danas postoji niz preparata namijenjenih za njegu ovakve, netolerantne kože koji sadržavaju minimalan broj aktivnih sastojaka, bez konzervansa koji imaju iritativni učinak.

U slučaju bilo kakvih promjena na koži koje na uobičajenu njegu ne prolaze, svakako se posavjetujte sa dermatologom kako biste s osjećajem ugode koji nam pruža zdrava i njegovana koža uživali u proljeću!